2014


POČETAK (2014.)

Priča o nastanku benda počinje tog promrzlog siječnja 2014. godine. Iz podruma kuće u jednom malom pitoresknom Međimurskom selu odzvanjale su melankolične melodije benda koji je polagano puzao iz svoje ljušture. Iz tog se benda jednim dijelom članova izrodio „side project“ s idejom sviranja Keltskog folka. Te ključne večeri (07.01.2014.) Jura šalje poruku Filipu o ideji osnivanja „Irish“ benda da bi Filip odmah potom uzvratio pozivom, citiranim riječima – „Upravo to sam ja tebe htio pitati!“. To je bilo to, od tog trena sve je bilo jasno. Uslijedio je dogovor, pridružuje nam se bubnjar David  i stvorena je okosnica benda.

Plan da u bendu svatko svira što već stigne brzo se raspada što nam je ostavilo jedno mjesto slobodno za nekoga tko bi volio svirati Tin Whistle. Pronaći takvu osobu na ovim prostorima na prvi pogled bila je nemoguća misija i puno je energije utrošeno u potrazi za adekvatnim glazbenikom. Na našu sreću u priču uskače Sanja koja s oduševljenjem prihvaća izazov učenja sviranja tog instrumenta što se kasnije pokazalo kao pun pogodak.

Martina na harmonici zamjenjuje Kristijan Peter no on također ostaje jako kratko zbog obaveza oko faksa. U međuvremenu zbog zdrastvenih problema od sviranja odustaje bubnjar David Mustač što je bio ogroman gubitak za bend. David je i kao prijatelj i kao glazbenik osoba na koju se uvijek možeš osloniti i na koju smo uvijek bezuvjetno mogli računati u vezi bilokakvog glazbenog „projekta“ (koliko god riječ „projekt“ zvučala nezgrapno).

No ne gubeći nadu i čvrsto vjerujući u sve ono što smo polagano počeli graditi krećemo u novu potragu. Plasiramo objave po Facebooku, širimo upite na sve strane, dosađujemo prijateljima i poznanicima, poput nekih frikova dodajemo nepoznate ljude i ulijećemo im sa našom idejom u chat prozore. Zbog specifičnog žanra i činjenice da se harmonika na ovim prostorima prostituira u nekim upitnim glazbenim vodama potraga nam biva podosta otežana. Da ne govorimo o traženju nekoga tko bi svirao „Bodhran“, apsolutnu nepoznanicu na lokalitetu u kojem živimo. Iako pomalo obeshrabreni takvom situacijom, upravo nam to postaje poriv da još jače upremo i izgradimo temelje upornosti ovog benda.

Da se trud i upornost isplate uvjerili smo se kad nam se konačno javila osoba za koju smo već nakon kratkog preleta preko njegovog Facebook profila (u maniri FBI agenata) bili poprilično sigurni da je to ono što tražimo. A potvrdu da smo bili u pravu dobili smo u Čakovečkom Patrix Bar-u gdje smo se okupili i iznijeli mu svoje ideje i planove. Jedna proba bila je dovoljna da se desi „klik“ i tako je Ivan-Goran Herman kao harmonikaš na našu veliku radost ušao u veselo mornarsko društvo.

Preostala nam je još jedino potraga za glazbenikom na udaraljkama i bodhranu koja nažalost ne završava u 2014. godini. No to nas nije spriječilo da za Božićne blagdane, u svom stilu izdamo naš prvi single odnosno cover pjesme „Fairytale of New York“ legendarnih Poguesa. Snimanje smo odradili u Filipovom kućnom studiju u dosta kaotičnom i ubrzanom ritmu, sve nekako u zadnji čas i u stisci sa vremenom. Unatoč podočnjacima i glavoboljama na kraju je sve ispalo dobro. Za dotičnu pjesmu, baš na sam badnjak snimamo i promo spot. Naše blesave direktive poslušno je pratio Luka Budiša koji nam je u zadnji čas uskočio pomoći te smo mu neizmjerno zahvalni na tome. Osim videa, pobrinuo se da dobijemo i par kvalitetnih press fotografija. Ne odveć spretnu obradu videa također radimo sami i plasiramo ga na YouTube na Božićno popodne. Video nije prožet vrhunskim idejama i mastralnom režijom, ali zato ima dušu i barem za nas, pun je emocija koje su skupljene kroz jednogodišnji rad, trud i zalaganje oko našeg benda, naše obitelji i naše najveće ljubavi :)

Još istog dana naš cover pušten je na Hrvatskom radiju Čakovec, što je bilo prvo naše pojavljivanje na tom mediju a čak ga i Poguesi objavljuju na svom facebook page-u.